‘Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja dobra je prigoda da se prisjetimo jednog od najuspješnijih globalnih sporazuma, Montrealskog protokola, jer je mjerama koje iz njega proizlaze u 26 godina koliko je na snazi omogućeno  smanjenje globalne potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj za 98%. Da bismo postigli cilj potpunog oporavka ozonskog sloja, moramo kontinuirano raditi na edukaciji novih naraštaja o važnosti njegove zaštite’ – naglasio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na jučerašnjem obilježavanju Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja u parku Maksimir koje je organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode s ciljem edukacije o važnosti zaštite ozonskog sloja.

Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja obilježava se diljem svijeta 16. rujna s ciljem naglašavanja važnosti provedbe ‘Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj’.  Montrealski protokol, koji ove godine obilježava 26. godišnjicu, najuspješniji je međunarodni sporazum u zaštiti okoliša koji danas broji 197 zemalja članica. Protokol je izvrstan primjer uspješne međunarodne suradnje u rješavanju ključnih problema na globalnoj razini.

Temu obilježavanja Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja svake godine određuje UNEP, a ovogodišnja tema  ‘Zdrava atmosfera, budućnost kakvu želimo’, govori nam da ozonski sloj nije samo naš i naglašava našu obavezu da ga očuvamo za buduće generacije. S tim ciljem, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je u parku Maksimir organiziralo niz zabavno-edukativnih radionica za djecu pod vodstvom ‘Znanstvenika’ i maskote ‘Ozonka’.

Najmlađi su kroz radionice naučili kako nas ozonski sloj sve čuva poput moćnog štita, zašto je on naš dobar prijatelj i zaštitnik i kada postaje loš, odakle dolaze tvari koje ga oštećuju, zašto zločeste ultraljubičaste zrake bježe od njega i kako svi možemo biti heroji i čuvanjem ozonskog sloja spašavati naš planet. Oni koji su pažljivo slušali na radionicama osvojili su nagrade u kvizu znanja, a kreativci su nagrade zaradili u crtaonici.

S ciljem edukacije o važnosti zaštite ozonskog sloja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ove je godine podržalo i edukativnu turneju po hrvatskim plažama u organizaciji tvrtke dm, u sklopu koje je tijekom ljeta održan niz besplatnih dermatoloških pregleda te je građanima ukazano na važnost zaštite od štetnog UV zračenja. dm se jučerašnjem događanju u Maksimiru pridružio organizacijom degustacije proizvoda ekološkog porijekla u čijoj proizvodnji nisu korištene tvari koje oštećuju ozonski sloj te donacijom materijala za crtaonicu.

‘Tvrtke poput dm-a i institucije poput Ministarstva zaštite okoliša i prirode svoje znanje i resurse trebaju usmjeriti ka edukaciji najmlađih, kako bi odrasli u ekološki osviještene građane. U ime dm-a zahvaljujem Ministarstvu na dugogodišnjoj suradnji i na njihovim naporima da zajedno gradimo bolji život za našu zajednicu, što je obveza koju je dm preuzeo kao društveno odgovorna kompanija’ – povodom proslave izjavio je Dario Klemar, član Uprave dm-a.

Do kraja 2010. godine, provedbom Montrealskog protokola smanjena je potrošnja više od 98% tvari koje oštećuju ozonski sloj. Ukinuta je proizvodnja i potrošnja klorofluorougljika (CFC) koji su najviše korišteni u rashladnim i klimatizacijskim uređajima, halona za protupožarne sustave i aparate, ugljiktetraklorida koji se koristio u laboratorijima i drugih potpuno halogeniranih CFC-a. Bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog sloja bilo bi deset puta veće nego što je danas što bi izazvalo dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš, a njegova provedba rezultirala je i smanjenjem učinka globalnog zatopljenja i promjene klime.

Hrvatska je stranka Montrealskog protokola od 1991. godine a  postupanje s tvarima koje oštećuju ozonski sloj uredila je Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima. Do danas je temeljem Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj ukinuta potrošnja klorofluorougljika (CFC), halona i metil bromida. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji došlo je do potpunog ukidanja potrošnje klorofluorougljikovodika (hcfc-a), 27 godina prije roka određenog Montrealskim protokolom.

U Hrvatskoj su uspostavljeni i centri za prikupljanje, obnavljanje i oporabu kontroliranih i zamjenskih radnih tvari u Dugopolju, Zagrebu i Rijeci. Za zbrinjavanje halona iz protupožarnih sustava i aparata uspostavljena je banka halona u Varaždinu. Za zbrinjavanje starih rashladnih i klimatizacijskih uređaja uspostavljen je sustav za prikupljanje te građani pozivom na besplatni broj telefona mogu naručiti besplatan odvoz od ovlaštenog skupljača.

 

Izvor: MZOIP, 17/9/10¸2